Ove savjete shvatite ozbiljno, kazne su i do 50.000 kn (+za odgovorne osobe do 7000 kn), a za sadržaj sajta isključivo odgovara naručitelj

Što mora obavezno pisati na web stranicama tvrtke?

  • Naziv i skraćeni naziv tvrtke
  • Sjedište tvrtke
  • Sud kod kojega je tvrtka upisana u Sudski registar
  • Broj pod kojim je tvrtka upisana u Sudski registar
  • Iznos temeljnog kapitala trgovačkog društva i je li temeljni kapital uplaćen u cijelosti
  • Ako nije uplaćen u cijelosti, potrebno je navesti koji dio temeljnog kapitala nije uplaćen
  • Isto važi i za ukupan broj izdanih dionica i njihovih nominalnih iznosa za dionička društva
  • Najmanje jedno ime člana uprave društva
  • Kod d.d. imena članova uprave, izvršnih direktora i predsjednika nadzornog / upravnog odbora
  • Tvrtka i sjedište institucije kod koje se drži račun i broj tog računa
  • Koji zakoni to propisuju?

  • Zakon o trgovačkim društvima, odnosno NN br. 111/93, 34/99, 52/00, 118/03 i 107/07.
  • Što sa obrtima?

  • Slično gore navedenom (makar Zakon o obrtu to eksplicitno ne navodi), samo dodajte i ime vlasnika obrta. Kazne su nešto manje: do 20.000 kn. Naime, ako je Zakon o obrtu nešto i previdio, pravilom supsidijarnosti primijenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim društvima.
  • Kakva je sudska praksa po tom pitanju?

  • Ne raspolažemo konkretnom statistikom, ali "bolje spriječiti nego liječiti".
  • Nemam ni poduzeće ni obrt..

  • Uvijek možete imati vlastite privatne web stranice, samo tada ne smijete ostvarivati dobit.
  • Što ne smiju sadržavati web stranice?

  • Ne smijete prodavati oružje, drogu, trgovati ljudima (organima) i slično. Uvijek vodite računa o dvije stvari: o tome što pišete i koje podatke skupljate (Zakon o zaštiti osobnih podataka).
    Zabranjena je svaka politička, vjerska, nacionalna, etnička i slična netolerancija (kao i skupljanje takvih privatnih podataka), ali i podaci o seksualnom životu, sindikalnom članstvu, te (ne)kažnjavanju, odnosno sudskim postupcima.
    Dakle, ako Vam trebaju podaci klijenata, pripazite da su relevantni za Vaše poslovanje i da se ne kose s privatnošću anketiranih. Jasno Vam je da su to podaci isključivo za Vašu uporabu tj. da ih ne smijete prodavati/poklanjati drugima.
  • Spam - što je to?

  • Spam je, laički rečeno, svaka neželjena pošta koju ste dobili u svoj "mailbox". U zadnje vrijeme su to "razne Viagre, nasljedstva nepostoječih ujaka iz Amerike, cure željne upravo Vas, itd itd".
    Kompjutorski virusi su zasebna kategorija, iako se i oni većinom svrstavaju u spam (nikada, ali baš NIKADA, ne otvarajte attachmente od nepoznatih pošiljatelja!).

    Spama ima i u "offline svijetu": svaki prospekt ubačen u Vaš poštanski sandućić, svaki neočekivani telefaks, sms, mms, letak pod brisačima automobila, automatske telefonske sekretarice za istraživanje tržišta... No, zadržimo se na internetu - što pokriva zakon.

    "Zakon o spamu" je u Hrvatskoj među rigoroznijim u svijetu: za detalje pročitajte članak 107 Zakona o elektroničkim komunikacijama (2008). Ukratko: za svaki newsletter koji šaljete morate imati odobrenje primatelja. Stavak br. 2 kaže: Primjena tehničkih sustava za pribavljanje privole iz stavka 1. ovoga članka smatra se izravnom promidžbom i prodajom te nije dopuštena.
    Dakle, vlastita baza kupaca je jedino legalno rješenje: srećom, i marketinški učinak je upravo tu najveći.